Priprema - Sociologija: Sektori u ekonomiji i podjela rada

I - OSNOVNI PODACI

Naziv i mjesto škole: JU Gimnazija "Meša Selimović" Tuzla

Ime i prezime nastavnika, zvanje: Nijaz Salimović, prof. filozofije i sociologije

Nastavni predmet: Sociologija

Nastava: ◼️ redovna ◻️ izborna

Razred i odjeljenje: IV razred

Nastavna tema: Ekonomska sociologija / Struktura društva

Nastavna jedinica: Sektori u ekonomiji i podjela rada

Tip časa: Obrada novog gradiva

Datum izrade: 12.12.2025. Datum realizacije: __________

Lokacija časa: Učionica 18. Trajanje: ◻️ 45 minuta ◻️ 90 minuta

II - LITERATURA

Za učenike:

Sociologija: Slavo Kukić, “Sociologija”, udžbenik. (Poglavlje o ekonomskoj sociologiji)
Online izvori: Članci o strukturi BDP-a i evoluciji tržišta rada.

Za nastavnika:

Adam Smith, *Bogatstvo naroda* (Teorija podjele rada).
Émile Durkheim, *Podjela rada u društvu* (Sociološki aspekti).
Online izvori o makroekonomskoj strukturi.

III - KORELACIJA I KOORDINACIJA

Korelacija sa drugim predmetima:

Ekonomija (Bruto domaći proizvod, Tržište, Specijalizacija).
Geografija (Ekonomska geografija, Razvijenost država).
Historija (Industrijska revolucija, Predindustrijsko doba).

Prethodna nastavna jedinica: Političke stranke i izbori.

Naredna nastavna jedinica: Društvena stratifikacija i slojevitost društva.

IV - ISHODI UČENJA

Na kraju časa učenik/učenica će biti u stanju da:

Kognitivni ishodi (Razmišljanje i znanje): Šta učenik razumije, definiše, razlikuje, analizira, objašnjava, navodi, interpretira, kritikuje (činjenice, informacija, teorije, koncepte, ideje).

Definiše pojam ekonomske aktivnosti i ekonomske podjele rada.
Razlikuje primarni, sekundarni, tercijarni i kvartarni sektor ekonomije (po djelatnostima i udjelu u BDP-u).
Objasni koncept Durkheimove mehanicističke i organske solidarnosti u kontekstu podjele rada.
Kritikuje prednosti i nedostatke specijalizacije u radu, navodeći primjere iz klasičnih socioloških/ekonomskih teorija (npr. Adam Smith).

Psihomotorički ishodi (Rad i vještine): Šta učenik može učiniti, kao npr. da: konstruiše grafikon ili tabelu, izvodi eksperiment, prezentuje, crta, primjenjuje, demonstrira).

Primjenjuje znanje za klasifikaciju konkretnih primjera profesija i preduzeća u odgovarajući ekonomski sektor.
Konstruiše grafički prikaz strukture BDP-a po sektorima za različite tipove država (npr. razvijena vs. u razvoju).
Demonstrira sposobnost analiziranja tekstova o podjeli rada (npr. Durkheimova teorija).

Afektivni ishodi (Osjećanja i stavovi): Šta osjeća i kakve stavove razvija? (npr. prepoznaje vrijednost, uvažava, razvija stav, pokazuje odgovornost, pomaže, prihvata, podržava, cijeni)

Uvažava složenost modernog tržišta rada i potrebu za cjeloživotnim učenjem/prekvalifikacijom.
Razvija stav o vrijednosti svih oblika rada, bez obzira na ekonomski sektor, kao doprinos cjelokupnom društvu.
Cijeni kooperaciju i međuzavisnost proisteklu iz razvijene podjele rada.

V - KRITERIJI USPJEHA

Učenik je ostvario ishode ako može:

Nabrojati i objasniti razliku između primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora.
Dati barem dva primjera zanimanja za svaki od ta tri sektora.
Objasniti kako Durkheim objašnjava društvenu koheziju (solidarnost) u kontekstu podjele rada.

VI - ORGANIZACIONA OSNOVA

Oblici rada: Frontalni rad, Individualni rad, Diskusija, Analiza slučaja

Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, Metoda dijaloga, Metoda rada s tekstom, Metoda grafičkih radova

Nastavna sredstva: Tabla, kreda. Udžbenik.

Nastavna pomagala: Prikaz udjela sektora u BDP-u razvijenih zemalja.

Digitalni alati/resursi: Kratki video-klip o proizvodnji (primjer podjele rada, npr. u Fordovoj traci).

VII - TOK ČASA

A) UVODNI DIO ČASA (7-8 minuta)

Aktivnost: Motivacija (3-4 minute)

Nastavnik: Postavlja pitanja: Odakle dolazi hrana, odjeća i internet usluga? Kako je nastao jedan mobilni telefon (koliko ljudi je uključeno)? Uvodi pojam specijalizacije i podjele rada. Pitanje: Zašto radimo različite stvari umjesto da svako radi sve?

Učenici: Izražavaju svoja prethodna znanja o zanimanjima i ekonomskim aktivnostima.

Aktivnost: Najava cilja – naučiti o sektorima ekonomije i značaju podjele rada za društvenu solidarnost.

Očekivani rezultat: Učenici shvataju da je društvo danas ekstremno specijalizovano i međuzavisno.

B) GLAVNI DIO ČASA (≈ 30 minuta) - Kratak pregled faza

Kratak pregled faza:

FAZA 1: Sektori ekonomije (Klasifikacija i primjeri).
FAZA 2: Podjela rada (Sociološke teorije: Smith, Durkheim).

FAZA 1: Sektori ekonomije

Metode: Usmeno izlaganje, grafički prikaz

Vrijeme: 15 minuta

FAZA 2: Podjela rada i solidarnost

Metode: Rad s tekstom, diskusija

Vrijeme: 15 minuta

C) GLAVNI DIO ČASA - Detaljno obrazloženje:

FAZA 1: Sektori ekonomije - 15 minuta

Cilj: Usvojiti klasifikaciju sektora i prepoznati njihovu važnost u razvoju društva.

Aktivnosti nastavnika:

Klasifikacija: Definiše i objašnjava Primarni (ekstrakcija resursa), Sekundarni (industrija), Tercijarni (usluge) i Kvartarni (informacije/istraživanje) sektor.
Trendovi: Objašnjava trend smanjenja primarnog i sekundarnog, te rasta tercijarnog i kvartarnog sektora u razvijenim društvima.
Aplikacija: Analiza udjela sektora u BDP-u BiH/svijeta (prikaz dijagrama).

Aktivnosti učenika:

Bilježenje: Zapisivanje definicija i primjera za svaki sektor.
Klasifikacija: Primjenjuju znanje klasificirajući profesije koje im navodi nastavnik (npr. ribar, programer, učitelj, radnik u tvornici).

Materijali: Tabla (podjela sektora), Prikaz grafičkog dijagrama.

Formativno vrednovanje: Pitanje: U kojem sektoru radi većina stanovništva u BiH danas?

FAZA 2: Podjela rada i solidarnost - 15 minuta

Cilj: Razumjeti sociološko objašnjenje podjele rada i njen uticaj na društvenu koheziju.

Aktivnosti nastavnika:

Smithova teorija: Predstavlja podjelu rada kao faktor rasta efikasnosti (primjer tvornice igala).
Durkheimova teorija: Objašnjava razliku između mehanicističke solidarnosti (niska podjela rada, sličnost) i organske solidarnosti (visoka podjela rada, međuzavisnost/različitost).
Kritika: Diskutuje o dehumanizaciji rada (Marx) nasuprot povećanoj produktivnosti.

Aktivnosti učenika:

Analiza: Diskusija o tome da li nas različita zanimanja zbližavaju ili udaljavaju.
Konstrukcija: Shematski poređenje (tabela) ključnih karakteristika mehanicističke i organske solidarnosti.

Materijali: Tekstualni citat Smitha i Durkheima.

Formativno vrednovanje: Pitanje: U kojoj fazi društvenog razvoja (mehanicističkoj ili organskoj) bi bila veća kazna za kršenje zakona?

Ključna pitanja za učenike:

Objasnite, koristeći Durkheimove koncepte, kako radnici u današnjim hiper-specijalizovanim kompanijama ostaju povezani.
Kako se distribucija zaposlenih po sektorima (primarni, sekundarni, tercijarni) mijenja s razvojem države?
Navedite i objasnite jedan nedostatak moderne podjele rada.

D) ZAVRŠNI DIO ČASA (≈ 8 minuta)

Aktivnost: Sistematizacija (3-4 minute)

Nastavnik: Sumira: Društvo je organizovano u ekonomske sektore, a razvoj podjele rada mijenja društvenu strukturu, prebacujući solidarnost s mehaničke na organsku, što rezultira velikom međuzavisnošću i ekonomskom efikasnošću.

Učenici: Postavljaju završna pitanja, pojašnjavaju nedoumice oko razlika u sektorima.

Aktivnost: Provjera ishoda (3-4 minute)

Nastavnik: Postavlja pitanja za provjeru kriterija uspjeha: Šta obuhvata tercijarni sektor? Koja je ključna razlika između mehanicističke i organske solidarnosti? U koji sektor spada turizam?

Učenici: Odgovaraju usmeno.

Aktivnost: Povratna informacija (1 minuta)

Nastavnik: Kratka pohvala i najava naredne teme (Društvena stratifikacija i slojevitost društva).

Učenici: Primaju povratnu informaciju.

Očekivani rezultat: Učenici su usvojili osnovne koncepte sektora ekonomije i podjele rada.

VIII - IZGLED (PLAN) TABLE

Nastavna jedinica: Sektori u ekonomiji i podjela rada

Lijeva strana table: SEKTORI EKONOMIJE

1. Primarni (Agrokultura, Rudarstvo)

2. Sekundarni (Industrija, Proizvodnja)

3. Tercijarni (Usluge: Zdravstvo, Trgovina)

4. Kvartarni (Istraživanje, Informacije)

Srednji dio table: PODJELA RADA

A. Smith: Povećanje produktivnosti (Specijalizacija).

É. Durkheim: Društvena solidarnost.

Mehanicistička → Tradicionalno društvo.

Organska → Moderno društvo.

Desna strana table: KORELACIJA I TRENDOVI

Razvijene zemlje: Preovladava Tercijarni/Kvartarni.

Zemlje u razvoju: Veliki udio Primarnog/Sekundarnog.

Nedostaci: Alijenacija, dosada (Marx).

Donji dio table - po potrebi: domaća zadaća:

Zadaća: Analiza sektora u BiH.

IX - VREDNOVANJE (Po potrebi)

Formativno vrednovanje (tokom časa):

Metode i tehnike: Diskusija o prednostima i manama specijalizacije; kratka pisana klasifikacija 5 zanimanja u odgovarajući sektor.

Povratna informacija: Naglašavanje povezanosti Durkheimove teorije solidarnosti i ekonomske strukture.

Sumativno vrednovanje (nakon časa/teme):

Metode: Kontrolni rad ili pismena analiza Durkheimovih koncepata.

Kriteriji ocjenjivanja: Sposobnost objašnjavanja tranzicije solidarnosti (npr. 75% tačnih odgovora).

X - DOMAĆA ZADAĆA (Po potrebi)

Zadatak: Analiza sektora u BiH.

Uputstvo: Istražite (online) koliki je otprilike udio Primarnog, Sekundarnog i Tercijarnog sektora u BDP-u Bosne i Hercegovine i uporedite to s udjelom u nekoj razvijenoj zemlji (npr. Njemačka ili Švicarska). Napišite kratak osvrt (100 riječi).

Rok i način predaje: Predaja pismeno, na početku narednog časa.

Vrednovanje: Bit će ocijenjen kao formativni zadatak (+/–).

XI - INSTRUKCIJE ZA PROŠIRENJE ZNANJA (Po potrebi)

Dodatna literatura: Istražiti pojam "postindustrijsko društvo" i kako je povezan s kvartarnim sektorom.

Online resursi: Pogledati kratki video o historiji Fordove proizvodne trake kao najekstremnijeg primjera podjele rada.

Praktične aktivnosti: Mapirati sve poslove koje članovi vaše porodice rade i klasificirati ih u odgovarajuće ekonomske sektore.

Napomene za naredni čas: Pripremiti se za temu Društvena stratifikacija i slojevitost društva.

PRIPREMA ZA NASTAVNI ČAS SA ISHODIMA UČENJA

Lijeva strana table: SEKTORI EKONOMIJE

Srednji dio table: PODJELA RADA

Desna strana table: KORELACIJA I TRENDOVI